Korčula

Srednjodalmatinski otok Korčula pruža se usporedno s nedalekim kopnom smjerom zapad - istok. Dug je 46,8 km, prosječne širine 5,3 do 7,8 km, zaprema površinu od 270 km2 i po veličini je šesti otok na Jadranskom moru. Od poluotoka Pelješca dijeli ga Pelješki kanal, a među njima je najmanja udaljenost 1270 m. Otok Korčula je dobro razveden nizom zaljeva i uvala. Klima na otoku je vrlo blaga, mediteranskog obilježja. Srednje temperature su razmjerno visoke: godišnja je 16,8 stupnjeva C, u najhladnijem mjesecu siječnju 9,1 stupnjeva C, a najtoplijem srpnju 26,9 stupnjeva C.

Otok Korčula bio je nastanjen već u pretpovijesti, ali tragovi pradavna života otriveni su na mnogo mjesta. Najstariji su nalazi kamenih noževa iz neolita na otočiću Badiji kod Korčule. Najbogatije i najbolje istraženo je neolitsko nalazište Vela špilja u Veloj Luci.
U 6. st. prije Krista otok su naselili Grci, najprije kod Vele Luke, a kolonisti su Kniđani koji otok nazivaju Corcyra Melaina (crna). Nešto kasnije na drugom kraju otoka, području današnje Lumbarde dolaze Grci sa otoka Visa (Isse) osnivajući značajnu naseobinu o kojoj govori natpis PSEFIZMA pronađena krajem 19. st., a potječe iz 3. st. prije Krista.

Otok obiluje prirodnim ljepotama posebne privlačnosti, vrijednih da ih se posjeti i upozna. U blizini grada Korčule je arhipelag dvadesetak nenaseljenih otočića obraslih gustom makijom i pristupačne obale: na nekima su uz more glatke kamene ploče pogodne za sunčanje.